EKONOMSKA SARADNJA
Ekonomska saradnja izmedju Srbije i Alžira odvija se na osnovu Trgovinskog sporazuma iz 1975.g, za koji dve zemlje smatraju da ga ne treba u ovom trenutku menjati, jer delotvorno služi svojoj svrsi i nameni. Ipak, ovaj kao i neki drugi sporazumi zaključeni izmedju bivše SFRJ i DNR Alžira trebalo bi u dogledno vreme da se obnove na osnovu njihove konsolidacije.
Ekonomski odnosi izmedju Srbije i Alžira u prošlosti su bili na izuzetno visokom nivou, da bi u 90-im stagnirali, a zatim sa početkom 2000.g. počeli da se obnavljaju i uspešno dalje razvijaju. Tome su doprineli, kako stabilizacija političkih prilika u jednoj i drugoj zemlji, tako i izraženi procesi tranzicije i ekonomskog otvaranja prema svetu i u Srbiji i u Alžiru. Za Srbiju je poseban motiv predstavljao i povratak na poznato alžirsko tržište i prijateljsko okruženje, ali sada u uslovima snažne medjunarodne konkurencije, a time i obaveze da se srpska privreda predstavi u najboljem svetlu i alžirskim konzumentima ponudi visoki kvalitet roba i usluga.
Privredna saradnja izmedju Srbije i Alžira zabeležila je tokom 2005.g. značajan napredak. Pored povećanja robne razmene u odnosu na raniji period, dalji kvalitativni pomak predstavlja i uspešan nastup srpskih preduzeća na medjunarodnim tenderima u Alžiru.
Prema podacima Ministarstva finansija – Uprave carina Alžira, spoljnotrgovinska razmena u 2005.g. izmedju Alžira i Srbije iznosila je 16,3 miliona USD, od toga alžirski izvoz 1,1 milion, a izvoz iz Srbije 15,2 miliona USD. U srpskom izvozu, najveću stavku su činili robe široke potrošnje i lekova u vrednosti od 6,5 miliona USD i industrijski proizvodi i oprema u vrednosti od 6,4 miliona USD, a na alžirskoj strani sirovine u vrednosti od 0,9 miliona USD. U godinama kada je Alžir izvozio naftu i gas u Srbiju, onda je suficit robne razmene bio na strani Alžira, kao npr. u 2004.g, kada je Alžir izvezao energente za 38,7 miliona USD, a iz Srbije uvezao roba za oko 10 miliona USD.
U 2005.g. i prvoj polovini 2006.g. došlo je do kvalitativnog pomaka u nastupu srpskih kompanija u Alžiru. Iz faze izrade projekata i pružanja konsultantskih usluga, srpska preduzeća Energoprojekt i Hidrotehnika otpočeli su fazu nastupa u projektima izgradnje investicionih objekata, pre svega brana, sistema za snabdevanje vodom i sl.
Preduzeće „Hidrotehnika – Hidrogradnja“ je, nakon više pokušaja na medjunarodnim tenderima, krajem 2005.g. učestvovalo na tenderu, a početkom 2006.g. i dobilo posao izgradnje brana Kissir i Ourkis, u ukupnoj vrednosti od oko 70 miliona USD. Ovo ujedno predstavlja i najveći posao, koje je neko srpsko preduzeće dobilo u poslednjih 10 i više godina, čime se otvara povratak gradjevinske operative iz Srbije na alžirsko tržište. Predstavnici „Hidrotehnike“ su najavili i otvaranje svog stalnog predstavništva u Alžiru tokom 2006.g.
Kompanija „Energoprojekt – Hidroinžinjering“ je i dalje veoma prisutna u Alžiru, a u 2006.g. je bila angažovana na 9 projekata iz oblasti irigacija (Ksar Sebahi, Mojen Chellif, El Tarf, Touffana), tehničkih nadzora i pomoći na branama Chiffa, Koudiat, Acerdoun, studije podzemnih voda severnog Alžira, transfer voda Ain Dalia – Oued Chef i projekata brana Bou Nachi i Dar Zout. „Energoprojekt“ je, takodje, najavio otvaranje svog stalnog predstavništva u Alžiru tokom 2006.g.
Farmaceutska kompanija „Hemofarm“ je sklopila Ugovor o izgradnji zajedničke fabrike za proizvodnju šumećih vitaminskih tableta sa partnerom iz grada Konstantina. Do puštanja u pogon ovog postrojenja, „Hemofarm“ nastavlja sa direktnim izvozom na alžirsko tržište, a 2005.g. je u tom pogledu bila veoma uspešna, kada je izvezeno u Alžir lekova u vrednosti od oko 6 miliona USD, a za 2006.g. planira se izvoz od čitavih 10 miliona USD i pored jake medjunarodne konkurencije.
Preduzeće za proizvodnju elektroopreme „Minel“ je tokom 2005.g. nastavilo sa uspešnim izvozom transformatora i delova za transformatore u Alžir, u vrednosti od 4 – 5 miliona USD.
Preduzeća iz Srbije zainteresovana su za izvoz i drugih roba na alžirsko tržište, kao što su pneumatici, elektrooprema, poljoprivredne mašine i priključni uredjaji, uredjaji za vertikalnu i horizontalnu signalizaciju na prugama, kao i bezbednosni sistemi za železnice i dr.
Brojne su mogućnosti u zajedničkom nastupu srpskih i alžirskih kompanija, u okviru razvojnih planova Alžira predvidjenih Programom 2004-2009, posebno na izgradnji brana i transfera voda, izgradnji stanova, infrastrukture, gde srpska preduzeća imaju dobre reference iz ranijeg perioda.
U cilju jačanja ekonomske saradnje, potrebno je zaključiti i odgovarajuće bilateralne sporazume, koji bi stimulativno delovali na unapredjenje ekonomskih odnosa.
Radi se o Sporazumu o izbegavanju dvostrukog oporezivanja, Sporazumu o podsticanju i zaštiti investicija, čija je pripremna procedura, koja prethodi potpisivanju, već započeta, kao i ugovornom regulisanju bankarske saradnje. Bankarstvo je domen gde bi Srbija i Alžir trebalo posebno da se koncentrišu, kako bi se stvorili uslovi za nesmetano odvijanje naročito investicione saradnje.
Perspektive za dalji razvoj ekonomskih odnosa izmedju Srbije i Alžira su realne i baziraju se, kako na komplementarnosti privreda dve zemlje, tako i faktoru medjusobnog poznavanja i poslovnog poverenja.
Alžirsko ekonomsko otvaranje prema svetu, Sporazum o asocijaciji sa EU i očekivano pristupanje Svetskoj trgovinskoj organizaciji (STO), samo su dodatni motivi i razlozi za pojačano interesovanje privrede Srbije za povratak na rastuće alžirsko tržište i aktivno učešće u programima razvoja prijateljskog Alžira.